Voćne Sadnice Trešnje.
Trešnja ili latnski Prunus avium pripada porodici koštičavog voća i najsličnija je višnji. Inače to je listopadno drvo, obično u prirodi, visine oko 20 m čiji se plod koristi u ljudskoj ishrani. Kultivisana je od divlje trešnje, poznatije i kao crna trešnja ili vrapčara. Njen prirodni areal je Evropa, Mala Azija,Kavkaz, severni Iran, zemlje Magreba. Danas se ova voćka uzgaja i u drugim krajevima planete, gde je preneta i naturalizovana. Ne zna se kada je kultivisana, jer ima materijalnih dokaza još iz praistorije da su je ljudi koristili u ishrani. Predpostavlja se da je do kultivizacije došlo na prostoru Male Azije. Do danšnjih dana ova voćna vrsta je oplemenjivanjem i selekcijom dobila mnogo novih sorti sa ukusnim, osvežavajućim, slatkim, zdravim plodovima. O njenom značaju govori njena zastupljenost u voćarskoj proizvodnji širom sveta. Stablo trešnje ima koru čija se boja kreće od svetlo-smeđe do tamno-smeđe, sa karkterističnim horuzontalnim linijama. Ove linije su, kada je stablo mlado, neprimetne, međutim, kako drvo raste i razvija se, postaju sve uočljivije i deblje. Na tim mestima, kasnije se javljaju pukotine. Listovi trešnje su elipsoidnog oblika, a na obodima testerasti. Cvetovi su bele boje, brojni su, ali i grupisani. Ponekad može da zbuni činjenica da stabla prelepog izgleda i sa obilno cvetalom krošnjom ne donose plodove. Za to postoji više objašnjenja, ali je samo jedno pravo oprašivanje. Iako postoji nekoliko samooplodnih sorti, trešnja je samobesplodna vrsta i zahteva unakrsno oprašivanje. Da bi unakrsno oprašivanje bilo uspešno potrebne su 2 do 3 unakrsno kompatibilna oprašivača sa istim vremenom cvetanja ili čije se vreme cvetanja preklapa. Da bi trešnja dobro rodila i iznela zdrave i lepe plodove, veoma bitna stvar je da osvetljenost krune mora da bude vrlo dobra. Da bi se to postiglo, moramo imati dobro razvedene grane i lepo i pravilno formiranu krošnju. Dobra stvar je da, ako nam negde na stablu treba neka grana, možemo podstaći grananje na tom mestu, tehnikom „rovašenja“, tj. zasecanjem i uklanjanjem kore na vođici stabla. Što se tiče rezidbe, preporučuje se isključivo zelena rezidba, kojom se prilikom dvogodišnje grane seku na 15 do 20cm
Voćne sadnice Trešnje sorte :
– sadnice trešnje Stela
– sadnice trešnje Van
– sadnice trešnje Lambert
– sadnice trešnje Droganova žuta
– sadnice trešnje Lionska rana
– sadnice trešnje Burlat
– sadnice trešnje Lapins
– sadnice trešnje Đurđevka
– sadnice trešnje Kordia
– sadnice trešnje Regina
– sadnice trešnje Karmen
– sadnice trešnje Erli Lori